Što je epilepsija?

Epilepsija je kronična neurološka bolest koju karakterizira ponavljanje epileptičkih napadaja. Epilepsija nije jedinstvena bolest, već obuhvaća širok spektar kliničkih značajki, heterogenu etiologiju i patofiziologiju te se stoga očituje različitim fenotipovima epileptičkih napadaja i sindroma. Epileptički napadaj je nagli i prolazni poremećaj središnjeg živčanog sustava kod kojeg dolazi do pojave određenih kliničkih značajki zbog iznenadnog, prekomjernog i abnormalnog izbijanja bioelektričnih živčanih impulsa određene skupine neurona, koji izviru i šire se putem neuronskih mreža (kortikalne ili subkortikalne) mozga.

Procjenjuje se da više od 65 milijuna ljudi u svijetu boluje od epilepsije.

Epilepsija je najčešći kronični moždani poremećaj u djece i adolescenata, koji negativno utječe na psihološko, fizičko i socijalno funkcioniranje djece i njihovih obitelji. Procjenjuje se da u svijetu oko 10 milijuna djece mlađe od 15 godina boluje od epilepsije.

O epilepsiji – kroničnoj neurološkoj bolesti govori specijalizantica školske i adolescentne medicine dr. Antonela Pfaff.

https://drive.google.com/file/d/1KChKR2zGb6YLDfudTiyWDC_-ATylQ2Gy/view?usp=sharing

Prema smjernicama Internacionalne lige protiv epilepsije - ILAE (engl. International League Against Epilepsy) iz 2017. godine, epilepsije prema etiologiji (uzroku) mogu se podijeliti na: genetske epilepsije, strukturalne (stečene npr. trauma glave, tumor, moždani udar ili prirođene npr. prirođene malformacije, greška u razvoju), metaboličke (npr. mitohondrijski poremećaji), infektivne (npr. infekcija središnjeg živčanog sustava), imunološki posredovane epilepsije te epilepsije nepoznatog uzroka.

S obzirom na EEG zapis (elektroencefalogram) i kliničku sliku, epileptičke napadaje možemo podijeliti na:

Epileptički status

Više od 75 % epileptičkih napadaja traje kraće od tri minute te spontano prolaze. Ukoliko se trajanje napadaja produlji ili se napadaji ponavljaju u nizu, govorimo o epileptičkom statusu. To je stanje koje dovodi do oštećenja mozga, a moguć je i smrtni ishod.

O okidačima koji mogu dovesti do pojave epileptičkih napadaja poslušajte u nastavku.

https://drive.google.com/file/d/1tFvetoPmd8XEC4bK0uohom7LQB4PGtbo/view?usp=drive_link

Liječenje epilepsije

Svaki epileptički napadaj dovodi do oštećenja neurona i funkcije mozga, stoga je iznimno važno adekvatno liječenje bolesti te sprječavanje ponavljanja napadaja. U liječenju epilepsije primjenjuju se lijekovi  (antiepileptici), koji vrlo uspješno smanjuju broj napadaja ili ih potpuno zaustavljaju. Kod manjeg broja oboljelih bolest ne reagira na medikamentoznu terapiju te se provodi  liječenje neurokirurškim metodama. Od velike su važnosti redovite kontrole neuropedijatra, kao i redovito uzimanje antiepileptika.

Protokol o postupanju u školi s učenicima oboljelima od epilepsije izrađen je od strane Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu. Protokol donosi osnovne informacije o epilepsiji, kao i o žarišnim, generaliziranim, mioklonim, toničko – kloničkim (grand mal) te apsans napadajima. Protokol je iznimno važan za nastavnike i stručne suradnike škola, jer donosi informacije kako treba postupati u slučaju epileptičkih napadaja.

Protokol o postupanju u školi s učenicima oboljelima od epilepsije Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu: https://drive.google.com/file/d/1fl1nf1zW-tq0UQaYeZSNxU8_aDJ_WZmS/view?usp=drive_link

Kako treba postupati u slučaju epileptičkog napadaja poslušajte u nastavku.

https://drive.google.com/file/d/1pqw8sP3bZ8no66QAYieKGWhK3V6M94tn/view?usp=drive_link

 Lijek Buccolam (primjena putem bukalne sluznice)

 S obzirom na mogući razvoj hitnih situacija u školi potrebno je upoznati se s lijekom Buccolam (midazolam) za oromukoznu primjenu za suzbijanje produljenih motoričkih/konvulzivnih epileptičkih napadaja i preveniranje epileptičkog statusa. Primjena i doziranje lijeka Buccolam (midazolam) provodi se prema preporuci neuropedijatra koji liječi učenika.  Lijek se dozira prema dobi te dolazi u već pripremljenim štrcaljkama jednostavnim za primjenu preko bukalne sluznice (ubrizgavanje u prostor između donjih desni i unutarnje strane obraza). Za dodatne informacije o epilepsiji i primjeni lijeka Buccolam (midazolam), roditelji, učenici te nastavnici i stručni suradnici škole mogu se obratiti Službi za školsku medicinu Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije.

Svjetski dan pružanja podrške osobama s epilepsijom

„Ljubičasti dan“ ili „Purple day“  je dan pružanja podrške osobama s epilepsijom, a obilježava se 26. ožujka diljem svijeta. O inspirativnoj priči kako je nastao „Ljubičasti dan“ ili „Purple day“ (svjetski dan podrške osobama s epilepsijom) pročitajte na našoj Facebook stranici Školska medicina Vukovarsko-srijemske županije. 

 Literatura:

Mijatović L. Analiza rizičnih čimbenika kod djece s epilepsijom [Diplomski rad]. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek; 2022. Dostupno na adresi: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:322628.

Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu. Protokol o postupanju u školi s učenicima oboljelima od epilepsije. Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu, Zagreb; 2023. Dostupno na adresi: https://drive.google.com/file/d/1fl1nf1zW-tq0UQaYeZSNxU8_aDJ_WZmS/view?usp=drive_link.