Svjetska zdravstvena organizacija nas poziva svake godine da obilježimo Svjetski dan srca s ciljem da se upozori javnost o učestalosti obolijevanja i umiranja od kardiovaskularnih bolesti u svijetu.
Svjetski dan srca utemeljila je 2000. godine Svjetska kardiološka federacija, a obilježava se svake godine 29. rujna. Ove godine globalna kampanja provodi se pod sloganom „Svaki otkucaj je važan“, kako bi se upozorilo na činjenicu da ljudi diljem svijeta prerano umiru od kardiovaskularnih bolesti.
U Hrvatskoj, kao i u Europi, kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti već desetljećima. Svake godine u našoj zemlji od kardiovaskularnih bolesti umre preko 20.000 ljudi. Iako je zadnjih godina prisutan trend smanjenja smrtnosti, Hrvatska u usporedbi s drugim europskim zemljama spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja. Velik broj tih smrti se događa prerano, tj. prije dobi od 65 godina, kada su ljudi još uvijek radno produktivni, a to utječe i emotivno i financijski razorno na obitelji. Svaka peta prerana smrt uzrokovana je kardiovaskularnom bolesti. U velikom broju slučajeva to se može spriječiti. Nužno je, stoga, potaknuti građane na pravovremenu prevenciju, rano otkrivanje bolesti i zdravije životne navike.
Dobra vijest je da su poznati neki čimbenici rizika koje je moguće izmjeriti, kontrolirati i liječiti. Najznačajniji čimbenici rizika na koje se može utjecati su visoki tlak, povećane masnoće u krvi, pušenje, debljina, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i šećerna bolest. Vodeći računa o tim rizičnim čimbenicima moguće je reducirati broj prijevremenih smrti i onesposobljenja od kardiovaskularnih bolesti. Stoga bi svaki pojedinac morao poduzeti korake kako bi smanjio rizik za sebe i svoju obitelj.
Briga za zdravo srce počinje s razumijevanjem rizika zdravlja, stoga je bitno poznavati vlastite zdravstvene brojeve (vrijednosti krvnog tlaka, šećera u krvi, razine kolesterola u krvi, indeks tjelesne mase). Milijuni ljudi žive s nedijagnosticiranim čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, koji se često otkriju prekasno. Mjerenje krvnog tlaka i drugi jednostavni testovi mogu to promijeniti. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca.
Često je opterećenje bolestima u odrasloj dobi rezultat ponašanja koje je počelo u mladosti, uključujući pušenje, nedostatak tjelesne aktivnosti i nezdravu prehranu. Stoga treba pomoći djeci da krenu putem prema zdravom srcu i duljem i zdravijem životu. Treba djelovati da steknu zdrave životne navike: da jedu zdravo i da budu fizički aktivni. Unesemo li samo nekoliko manjih promjena u naše živote, možemo živjeti dulje, boljim i za srce zdravijim životom. I stoga je ovogodišnji Svjetski dan srca prigoda da sebi obećamo da ćemo jesti zdravije, više se kretati, reći NE pušenju i pomoći svojim bližnjima da prestanu pušiti, održavati poželjnu tjelesnu težinu, pokušati izbjeći stres i odlaziti redovito na kontrolne preglede. Male promjene čine razliku.
Trideset minuta tjelesne aktivnosti može pomoći u prevenciji problema kod većine oboljelih od bolesti srca i krvnih žila, no trećina odraslih još uvijek se ne kreće dovoljno.
Kao pojedinci možemo izabrati zdravije životne navike, kontrolirati krvni tlak, šećer i masnoće u krvi, a kod već postojećih bolesti, redovito uzimati terapiju prema preporuci liječnika.
Obilježavajući Svjetski dan srca, pozivamo sve da „Održe ritam“ dosljednim malim koracima koji čine veliku razliku za zdravlje srca.
Djelujte sada, to vam može spasiti život.
