Svijetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog diljem svijeta kako bi se podigla razina svijesti o šećernoj bolesti i njezinim komplikacijama.

Promjenom životnih navika u prevenciji šećerne bolesti tip 2

Razlikujemo rizične čimbenike koji mogu doprinjeti pojavi šećerne bolesti. Na neke rizične čimbenike ne možemo utjecati (dob, spol, genetska predispozicija), dok na određene rizične čimbenike možemo utjecati (nezdrava prehrana, prekomjerna tjelesna težina, fizička neaktivnost, pušenje i alkohol). Suvremeni način života često uključuje brzu prehranu bogatu zasićenim masnim kiselina i rafiniranim šećerima, ali i fizičku neaktivnost te uživanje u alkoholu i duhanu. Nezdravi način života znatno povisuje rizik za pojavu hipertenzije (povišenog krvnog tlaka), šećerne bolesti tip 2, kardiovaskularnih bolesti (srčani i moždani udar), kronične plućne bolesti te onkoloških bolesti (rak).

Dijabetes tip 2 poznat je pod nazivom „starački dijabetes“ koji je inače karakterističan za stariju populaciju (> 50 godina) i osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, međutim u posljednjih 20 godina javlja se i kod mladih osoba, ponajviše kod pretilih adolescenata (u Europi i Americi uočena je pojava dijabetesa tip 2 kod mladih). Pretpostavlja se da se brojke mladih s dijabetesom tip 2 povećavaju upravo zbog novog stila života kojeg karakterizira loša ishrana, sve veći broj adolescenata s problemom pretilosti te fizička neaktivnost.

U nastavku teksta donosimo osnovne informacije o šećernoj bolesti kod djece, kao i preporuke za zbrinjavanje hitnih situacija (hipoglikemija i hiperglikemija) u školi.

Šećerna bolest kod djece

Šećerna bolest spada u češće kronične bolesti kod djece. Činjenica je da šećerna bolest ima moguće komplikacije te da je u cilju sprječavanja kasnih posljedica potrebna kontinuirana regulacija razine šećera u krvi.

Što je šećerna bolest?

Šećerna bolest je kronična metabolička bolest koja se pojavljuje u djece i odraslih, a osnovna osobina bolesti je hiperglikemija odnosno povišena razina glukoze u krvi. O šećernoj bolesti i njezinim tipovima govori specijalizantica školske i adolescentne medicine dr. Laura Mijatović. 

Simptomi šećerne bolesti

O simptomima šećerne bolesti, kao i o specifičnim simptomima kod djece poslušajte u nastavku.

Kako dijabetes utječe na školsko dijete?

Regulacija glikemije osobito je važna u periodu puberteta i adolescencije, jer je to razdoblje karakterizirano burnim fiziološkim zbivanjima (ubrzanje rasta, spolno sazrijevanje, povećanje tjelesne težine) kod kojih promjene u hormonalnom statusu zahtijevaju pomno određivanje inzulinske terapije. Djeca u pubertetu su osjetljivija zbog hormonalnih promjena, a u slučajevima kada se navedeno isprepleće s dijabetesom mogu se javiti promjene raspoloženja i razdražljivost. Djeca s novootkrivenim dijabetesom često su vrlo nemirna, imaju probleme s koncentracijom, poteškoće učenja, a može se javiti umor i nedostatak energije. 

Glavni cilj liječenja dijabetesa je postići što bolju kontrolu nad razinom glukoze u krvi kako bi se smanjio rizik za pojavom posljedica i komplikacija ove bolesti. Dobra kontrola znači održavati razinu glukoze u krvi između 4,5 – 6,5 mmol/l prije obroka te ispod 8 mmol/l nakon obroka (Dumić, M. Šećerna bolest u djece. 5. Izdanje, Zagreb: Nakladništvo Cro-graf; 2021). Zdrav način života i dobra kontrola glukoze u krvi omogućuje djetetu kvalitetan život i uspješno školovanje.

Protokol o postupanju u školi s učenicima oboljelima od šećerne bolesti izrađen je od strane Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu. Protokol donosi osnovne informacije o šećernoj bolesti, a iznimno je važan za nastavnike i stručne suradnike škole, jer donosi informacije kako treba postupati u slučaju pojave hipoglikemije i hiperglikemije u školi. 

Protokol o postupanju u školi s učenicima oboljelima od šećerne bolesti (Hrvatskog društvo za školsku i sveučilišnu medicinu): 

https://drive.google.com/file/d/16DNaFLZNCYFRAFaC9toUXU0G3KM-iJG1/view?usp=sharing

Što činiti u slučaju pojave hipoglikemije i hiperglikemije u školi?

Od velike je važnosti prepoznati simptome niske razine vrijednosti šećera u krvi (znojenje, drhtanje, bljedilo, razdražljivost, vrtoglavica, glavobolja, pojačana glad, smetnje vida, umor i pospanost, ubrzano kucanje srca, ubrzano disanje i nerazumljiv govor). 

Iako često nema simptoma i znakova, izmjeren GUK 4 mmol/l i manje zahtjeva intervenciju kako bi se spriječio razvoj teške hipoglikemije (jaka dezorijentiranost, poremećaj svijesti, nemogućnost gutanja, grčevi mišića, napadaji nalik epileptičnima, gubitak svijesti). Ako je učenik ostao bez svijesti, potrebno mu je odmah pružiti prvu pomoć: osloboditi dišne puteve, postaviti dijete u bočni položaj te pozvati hitnu pomoć i roditelje.

Ako niste sigurni radi li se o visokoj ili niskoj razini šećera u krvi, a učenik je pri svijesti i može gutati, možete mu dati zaslađeni napitak, jer višak šećera u krvi neće napraviti takvu štetu kao nizak šećer u krvi (osoba može izgubiti svijest i umrijeti).

Lijek Baqsimi – intranazalni glukagon (prašak za nos)

S obzirom na mogući razvoj hitnih situacija u školi potrebno je upoznati se i s  lijekom Baqsimi – glukagon za intranazalnu primjenu koji je indiciran za suzbijanje TEŠKE HIPOGLIKEMIJE (uz pozivanje hitne medicinske pomoći). Glukagon je hormon gušterače koji djeluje na način da potiče razgradnju glikogena u jetri i time dovodi do porasta GUK-a. Lijek Baqsimi je intranazalni glukagon u obliku praška za nos te se primjenjuje prema preporuci pedijatrijskog endokrinologa koji liječi učenika. Za dodatne informacije o šećernoj bolesti u školi i primjeni lijeka Baqsimi, roditelji, učenici te nastavnici i stručni suradnici škole mogu se obratiti Službi za školsku medicinu Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije.

Preporuke za uspješnu kontrolu dijabetesa kako bi se smanjila učestalost pojave hitnih situacija u školi:

• Edukacija nastavnog osoblja, stručnih suradnika škole i vršnjaka o šećernoj bolesti.
• Promicanje zdravog načina života, zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti.
• Dodjela uloga nastavnicima i stručnim suradnicima škole, ali i vršnjacima u razredu (kako bi se upoznali s bolesti i potrebama djeteta sa šećernom bolesti).
• Komunikacija i suradnja s roditeljima učenika.
• Redovito uzimanje terapije i kontrola glikemije u krvi te redoviti kontrolni pregledi kod pedijatrijskog endokrinologa. Dijete oboljelo od šećerne bolesti će s takvim stanjem živjeti duže nego netko tko je dijabetes razvio u odrasloj dobi. Što je dijabetes duže prisutan, veći je rizik dugotrajnih komplikacija kao što su one koje pogađaju oči i bubrege.
• „HIPO“ kutija prve pomoći za dijete sa šećernom bolesti. S obzirom na moguću pojavu hitnih situacija u školi (hipoglikemija) preporučamo da djelatnici škole zajedno s roditeljima učenika koji boluje od šećerne bolesti pripreme „HIPO“ kutiju prve pomoći koja će se nalaziti u školi (na prethodno dogovorenom mjestu). Više informacija i što bi sadržavala jedna takva „HIPO“ kutija prve pomoći poslušajte u nastavku. 

Usvajanje zdravih navika – ključ u sprječavanju posljedica i komplikacija šećerne bolesti

Tjelesna aktivnost je jedna od vrlo vrijednih mjera u liječenju i regulaciji šećerne bolesti koju je potrebno poticati kod djece s dijabetesom. Ona pomaže da se uz pomoć inzulina glukoza brže i lakše iskorištava u stanicama i iskoristi za energetske potrebe. Tjelesna aktivnost poboljšava toleranciju glukoze, povećava se mišića masa i smanjuje masa masnog tkiva te se time povećava i broj receptora za inzulin. Povećava se unos glukoze u mišićima i smanjuje potreba za inzulinom za oko 20%. 

Posljedica povećane razine glukoze u krvi je i pojačano mokrenje što može dovesti do dehidracije djeteta, stoga je važan i dovoljan unos tekućine (vode).

Kako izgleda tanjur zdrave prehrane za dijabetičare pogledajte na web stranici Hrvatskog društva za endokrinologiju i dijabetologiju: 

https://www.hded.hr/wp-content/uploads/2024/07/dijabeticki-tanjur-web-F-1.pdf

Literatura i korisne web stranice:

Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu. Protokol o postupanju u školi s učenicima oboljelima od šećerne bolest, Zagreb: 2022. Dostupno na adresi: 

https://drive.google.com/file/d/16DNaFLZNCYFRAFaC9toUXU0G3KM-iJG1/view?usp=sharing. Datum pristupa: 10. 11. 2024.

Dumić, M. Šećerna bolest u djece. 5. Izdanje, Zagreb: Nakladništvo Cro-graf; 2021. 
Preporučamo web stranice Hrvatskog društva za endokrinologiju i dijabetologiju, Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, Zagrebačkog dijabetičkog društva te web stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), jer pružaju mnoštvo informacija i edukativnim materijala o šećernoj bolesti. Hrvatsko društvo za endokrinologiju i dijabetologiju nudi brojne edukativne materijale, priručnike i postere o šećernoj bolesti koji se mogu preuzeti besplatno u online formatu:

https://www.hded.hr/web-knjizara/?wbg_title_s=&wbg_category_s=Prehrana