Svjetska zdravstvena organizacija nas poziva svake godine da obilježimo Svjetski dan srca s ciljem da se upozori cjelokupna javnost o učestalosti obolijevanja i umiranja od kardiovaskularnih bolesti u svijetu. Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna, a ove godine globalna kampanja provodi se pod sloganom „Koristi 🖤 za svako 🖤“.

Kardiovaskularne bolesti naziv je za bolesti srca i krvnih žila te su one najčešći uzrok smrti u svijetu. Svjetski dan srca prilika je za svakoga da zastane i razmisli kako najbolje koristiti srce, a Svjetska kardiološka federacija ove je godine odlučila naglasak staviti na ulogu srca u svakodnevnom životu svakog pojedinca, stoga poručuje:

KORISTI 🖤 ZA HUMANOST

Pristup liječenju i podršci za KVB uvelike se razlikuje diljem svijeta. Uključivanjem u globalne događaje kao što je Svjetski dan srca, kao i lokalne aktivnosti, osnaženi smo širiti svijest i pomoći donijeti promjenu cijelom čovječanstvu.

KORISTI 🖤 ZA PRIRODU

Onečišćenje zraka odgovorno je za 25% svih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti, odnoseći živote 7 milijuna ljudi svake godine. Bilo da se radi o neposrednijim radnjama poput hodanja ili vožnje biciklom umjesto putovanja automobilom, ili dugoročnijim nastojanjima kao što je podrška zakonima koji štite čist zrak, svatko od nas može doprinijeti zdravijem planetu na svoj način.

KORISTI 🖤 ZA SEBE

Psihološki stres može udvostručiti rizik od srčanog udara. Vježbanje, razgovor i dovoljno kvalitetan san pomažu u smanjenju razine stresa.

U Hrvatskoj, kao i u Europi, kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti već desetljećima. Svake godine u našoj zemlji od kardiovaskularnih bolesti umre preko 20.000 ljudi. Iako je zadnjih godina prisutan trend smanjenja smrtnosti, Hrvatska u usporedbi s drugim europskim zemljama spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja. Velik broj tih smrti se događa prerano, tj. prije dobi od 70 g., kada su ljudi još uvijek radno produktivni, a to utječe i emotivno i financijski razorno na obitelji.

            Dobra vijest je da su  poznati neki čimbenici rizika koje je moguće izmjeriti, kontrolirati i liječiti. Najznačajniji čimbenici rizika na koje se može utjecati su visoki tlak, povećane masnoće u krvi, pušenje, debljina, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i šećerna bolest. Vodeći računa o tim rizičnim čimbenicima moguće je reducirati  broj prijevremenih smrti i onesposobljenja od kardiovaskularnih bolesti. Stoga bi svaki pojedinac morao poduzeti korake kako bi smanjio rizik za sebe i svoju obitelj.

 

Briga za zdravo srce počinje s razumijevanjem rizika zdravlja, stoga je bitno poznavati vlastite zdravstvene brojeve (vrijednosti krvnog tlaka, šećera u krvi, razine kolesterola u krvi, indeks tjelesne mase). Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca.

            Često je opterećenje bolestima u odrasloj dobi rezultat ponašanja koje je počelo u mladosti, uključujući pušenje, nedostatak tjelesne aktivnosti i nezdravu prehranu. Stoga treba pomoći djeci da krenu putem prema zdravom srcu i duljem i zdravijem životu. Treba djelovati da steknu zdrave životne navike: da jedu zdravo i da budu  fizički aktivni.

   Pandemija bolesti COVID-19 posebno je teška za osobe s kardiovaskularnim bolestima jer su izloženi većem riziku od težih oblika bolesti, a mnogi i zbog straha od zaraze izbjegavaju kontrolne preglede ili odlazak u bolnicu te se izoliraju od obitelji i prijatelja.

            Unesemo li samo nekoliko manjih promjena u naše živote, možemo živjeti dulje, boljim i za srce zdravijim životom. I stoga je ovogodišnji Svjetski dan srca prigoda da sebi  obećamo da ćemo jesti zdravije, više se kretati, reći NE pušenju i pomoći svojim bližnjima da prestanu pušiti, održavati poželjnu tjelesnu težinu, pokušati izbjeći stres i odlaziti redovito na kontrolne preglede.