Krpeljni meningoencefalitis (KME) je virusna bolest koja se prvenstveno prenosi ubodom zaraženog krpelja.

Njezino pojavljivanje vezano je uz boravak ljudi u prirodi i to u područjima gdje ima zaraženih krpelja (prirodno žarište). Bolest ima sezonski karakter, odnosno pojavljuje se od proljeća do jeseni kada je i aktivnost krpelja najveća.

Najčešće pogađa osobe koje profesionalno borave u endemskim područjima (npr. šumski radnici, poljoprivrednici) ili koji kao izletnici dolaze u dodir s krpeljima. Sporadičnih slučajeva može biti tokom cijele godine. Poznate su dvije varijante bolesti. U Europi se pojavljuje srednjoeuropski krpeljni meningoencephalitis i blažeg je karaktera, dok je Aziji prevladava dalekoistočni encefalitis često s visokom smrtnošću.

Krpelji

Krpelji su člankonošci paučnjaci iz reda grinja. Za razvoj i razmnožavanje potreban im je obrok krvi, zbog čega povremeno žive kao nametnici na toplokrvnim kralješnjacima.

Krpelji su rasprostranjeni široko u prirodi, a najčešće ih nalazimo u prizemnom sloju rubnih područja šuma, sloju grmlja i niskog raslinja, po šikarama i visokotravnatim staništima. Prilikom uboda preko sline mogu prenositi različite zarazne bolesti (KME, Lyme-borelioza).

Prirodni rezervoar KME virusa su različite vrste malih šumskih glodavaca, jež, krtica. Budući da je utvrđeno da se virus razmnožava u krpeljima i transovarijalno prenosi s jedne generacije na drugu krpelj ima ulogu i kao rezervoar i kao prenosilac KME virusa.

Način prijenosa

Osnovni način zaraze čovjeka virusom KME je ubod zaraženog krpelja. Za vrijeme hranjenja krpelj, preko sline može unijeti uzročnika u organizam domaćina. Rizik od zaraze je tim veći što je boravak krpelja na tijelu duži. Prijenos virusa s čovjeka na čovjeka nije poznat.

Klinička slika

Većina zaraženih osoba uopće ne oboli. Ako dođe do razvoja bolesti ona se manifestira bifazičkim tokom. Prva faza javlja se poslije inkubacijskog perioda od 7 do 14 dana nakon uboda zaraženog krpelja. To je febrilna bolest slična gripi koja traje oko tjedan dana. Slijedi period latencije u trajanju od 4 do 10 dana. Kod manjeg dijela bolesnika dolazi do druge, meningoencefalitičke faze bolesti kod koje se, uz opće simptome javljaju i znakovi infekcije središnjeg živčanog sustava. Kod najvećeg broja bolesnika bolest ipak ima blagi tijek.

Kako se zaštititi?

- prilikom boravka u prirodi izbjegavati provlačenje kroz grmlje te odlaganje odjeće na njima (po mogućnosti koristiti uređene staze)
- koristiti odjeću svijetlijih boja (lakše uočavanje krpelja), te duge rukave i nogavice (produžujemo put koji krpelj treba prijeći do otkrivenih dijelova tijela)
- koristiti repelente (sredstva za odbijanje insekata)
- nakon povratka iz prirode dobro pregledati tijelo (obratiti pažnju na pregibe, iza uha, pupak, prepone, vlasište)
- ukoliko se krpelj učvrstio na koži potrebno ga je što prije ukloniti

Postupak uklanjanja krpelja

Ne savjetuje se nanošenje nikakvih sredstava poput ulja, alkohola i sl. jer se time samo povećava rizik od zaraze. Krpelja je potrebno uhvatiti pincetom (dezinficiranom alkoholom ili plamenom) uz samu kožu te laganim povlačenjem uz rotaciju krpelja polako izvući iz kože. Mjesto uboda potrebno je dobro isprati vodom i sapunom te dezinficirati. Ukoliko na mjestu uboda zaostane rilce možemo ga pokušati odstraniti sterilnom iglom, a ako to nije moguće nije potrebna nikakva dodatna intervencija (poput npr. kirurške).

Ukoliko se u slijedećih nekoliko tjedana pojavi crvenilo koje se koncentrično širi oko mjesta uboda potrebno se javiti svom liječniku poradi obrade, odnosno liječenja (Lyme-borelioza).
Uz poštivanje općih mjera zaštite od krpeljnog meningoencefalitisa moguće se dodatno zaštititi cijepljenjem. Cijepljenje se posebno preporučuje osobama koje su zbog prirode svog posla pod povećanim rizikom od zaraze virusom KME (šumari, lovočuvari, terenski djelatnici i dr.) te izletnicima, rekreativcima koji često borave u prirodi.

Cijepljenje se sastoji od 3 doze cjepiva uz docjepljivanje svake 3 godine. Preporuka je da se cijepljenje provede u zimskim mjesecima kako bi do proljeća stvorili potrebnu specifičnu zaštitu.