Kardiovaskularne bolesti (KVB) još uvijek su vodeći javnozdravstveni problem i u svijetu i u Hrvatskoj. Odnose najviše života – čak 18,6 milijuna godišnje! U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti, a od njih je 2020. godine umrlo 22 886 osobe, odnosno 40,1% ukupno umrlih.  

Zadnjih dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Taj trend je izraženiji za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest no i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola.
Imajući u vidu starenje populacije, globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju čimbenika rizika kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija, pušenje, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije, međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike.

Rizični čimbenici za kardiovaskularne bolesti su povišen krvni tlak, visoki kolesterol, prekomjerna tjelesna težina i pretilost, nezdrava prehrana, dijabetes, pušenje, štetna upotreba alkohola, tjelesna neaktivnost, bolest bubrega, zagađenje zraka, stres.
Danas znamo,  kako starije osobe i osobe s kroničnim bolestima, od kojih se posebno ističu kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, kronične bolesti pluća, pretilost, kronična bubrežna bolest i rak i kao i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom imaju veći rizik za nastanak težih kliničkih slika bolesti Covid-19 i povećan letalitet.

Brojna istraživanja koja se provode od početka pandemije istražuju povezanost komorbiditeta i COVID-19.

Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i pretilost, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od COVID-19. Značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom COVID-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda. Virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti. Kod kroničnih bolesnika, pri pojavi ozbiljnih znakova infekcije, kao što je teško disanje, stezanje ili bol u prsnom košu, vrlo visoka tjelesna temperatura, odmah treba potražiti liječničku pomoć. Vrlo je važno dobro kontrolirati kroničnu bolest jer će se tako ostvariti najbolji preduvjeti za dobru ravnotežu, uključujući i mentalno zdravlje.

Održavanjem zdravih prehrambenih navika, redovitom tjelesnom aktivnošću i izbjegavanjem duhanskih proizvoda i alkohola čuvamo zdravlje srca. Digitalni alati poput aplikacija za mobitel pomoću kojih možemo pratiti vlastite otkucaje srca, korake, unos tekućine, prehranu i brojne druge varijable mogu nas motivirati da ostanemo ustrajni u promjeni ili održavanju željenih životnih navika. Sve one osobe koje nemaju pristup suvremenim tehnologijama, one posebno rizične skupine i ljude kojima je pristup kvalitetnoj i pravovremenoj skrbi i liječenju otežan je posebno važno POVEZATI se s osobama koje se nose s kardiovaskularnim bolestima u okolnostima dodatno otežanim pandemijom COVID-19. Neke posljedice su, primjerice propuštanje termina za pregled kod liječnika, izostanak kontakta s obitelji i prijateljima i smanjenje tjelesne aktivnosti.

Kako do istih ne bi došlo, svi se mi, kao društvo, trebamo POVEZATI s osobama oboljelim od kardiovaskularnih bolesti, te im pomoći i omogućiti da se oni sami povežu sa svojim obiteljima, prijateljima, drugim oboljelima, liječnicima i njegovateljima.
Što možemo učiniti za zdravlje svog srca?

1.    Održavaj za srce zdravu tjelesnu težinu. Pretilost udvostručuje šansu za povišeni krvni tlak.
2.    Usvoji zdrave prehrambene navike, uz više svježeg voća i povrća, manje slatke i masne hrane. Umjesto sokova odaberi vodu. Izbjegavaj gotovu hranu koja sadrži puno soli. Smanjenjem unosa soli snižavamo krvni tlak.
3.    Budi tjelesno aktivniji. Tjelesna aktivnost pomaže u prevenciji bolesti srca, moždanog udara, dijabetesa, hipertenzije, pretilosti i poboljšava mentalno zdravlje kvalitetu života i opću dobrobit. Potrebno je 30 minuta umjerene aktivnosti barem 5 dana u tjednu (brzo hodanje, vožnja bicikla, vrtlarenje, kućanski poslovi, ples).
4.    Prestani pušiti.
5.    Spavaj dovoljno i kvalitetno.
6.    Kontroliraj vlastiti stres.
7.    Uključi se u aktivnosti probira i kontrole bolesti srca jer neke bolesti srca nemaju simptome u ranoj fazi (hipertenzija, fibrilacija atrija, bolest srčanih zalistaka).