Obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti su još 1991. godine pokrenule Međunarodna dijabetička federacija – International Diabetes Federation (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija kako bi podigle svijest o važnosti ranog otkrivanja šećerne bolesti, pravilnog liječenja i smanjenja rizika razvoja teških komplikacija. Ovogodišnja tema Svjetskog dana šećerne bolesti je "Pogledaj dijabetes u oči".

            Dijabetes (diabetes mellitus) ili šećerna bolest je kronična bolest karakterizirana povišenom razinom glukoze u krvi i jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema s obzirom na velik broj oboljelih, ali i izraženi trend daljnjeg porasta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje da u svijetu danas više od 366 milijuna ljudi boluje od šećerne bolesti, a predviđa se da će taj broj porasti do 550 milijuna do 2030. g. ukoliko izostanu javnozdravstvene intervencije. Prema podacima CroDiab registra u Republici Hrvatskoj je u 2014. registrirano 254 296 osoba oboljelih od šećerne bolesti, a budući da 50% bolesnika nije otkriveno, procjenjuje se da je broj oboljelih veći od 400 000. Šećerna bolest se nalazi na 7. mjestu vodećih uzroka smrti u Republici Hrvatskoj, a pretpostavlja se da je taj broj i veći. Globalna epidemija šećerne bolesti povezana je i s velikim troškovima zdravstvenih sustava.

            Razlikuju se dva osnovna tipa šećerne bolesti: tip 1-kada gušterača ne proizvodi inzulin i tip 2-kada je učinak proizvedenog inzulina smanjen.

            Šećerna bolest tipa 1 se obično javlja kod djece i mlađih osoba i ne može se spriječiti, a nastaje zbog uništenja stanica gušterače koje proizvode inzulin. Još uvijek se istražuju mogući uzroci koji dovode do toga, a navode se genetski i okolišni čimbenici, virusne infekcije i dr.

            Šećerna bolest tipa 2 je najčešći oblik šećerne bolesti. Obično se otkrije u starijoj dobi ( iza 40. g.), a rizični čimbenici za nastanak bolesti su pretilost ili prekomjerna tjelesna težina, neuravnotežena prehrana, slučajevi dijabetesa u obitelji, tjelesna neaktivnost, povišen krvni tlak i kolesterol, povišene vrijednosti triglicerida, smanjena tolerancija na glukozu, te dijabetes u trudnoći.

            Osim ova dva tipa postoje još i dijabetes u trudnoći (gestacijski dijabetes), kao i ostali oblici, npr. šećerna bolest nakon upale gušterače ili nakon uzimanja kortikosteroida.

            Simptomi oba tipa šećerne bolesti su: prekomjerna žeđ, učestalo mokrenje, jaka glad, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, umor, iscrpljenost, nedostatak koncentracije, suha koža, smetnje vida, češće infekcije, teže zacjeljivanje rana, trnci u šakama ili stopalima. Kod šećerne bolesti tipa 1 bolest nastaje iznenada, a kod šećerne bolesti tipa 2 često simptomi nisu toliko izraženi na početku bolesti, pa prođe 5-7 godina do postavljanja dijagnoze.

            Što šećerna bolest dulje traje, veća je mogućnost razvoja komplikacija. Najčešće komplikacije nastaju oštećenjem malih krvnih žila u oku (retinopatija), oštećenjem živaca (neuropatija) ili na drugih organa (srčani ili moždani udar, zatajenje bubrega, dijabetičko stopalo). Boljom regulacijom dijabetesa može se smanjiti mogućnost razvoja komplikacija.

            Uz terapiju lijekovima preporučenu od liječnika, važno je pridržavati se dijetetskih mjera (izbjegavati hranu bogatu jednostavnim šećerima), održavati tjelesnu težinu u poželjnim vrijednostima, provoditi redovitu tjelesnu aktivnost najmanje 30 minuta dnevno, izbjegavati alkohol i pušenje, te se redovito kontrolirati kako bi se eventualne komplikacije otkrile čim prije.

Šećerna bolest tipa 2 može se spriječiti uravnoteženom prehranom, održavanjem primjerene tjelesne težine i redovitom tjelesnom aktivnošću, no šećerna bolest tipa 1 se trenutno ne može prevenirati.

U primarnoj prevenciji je najvažnija edukacija o dijabetesu i prepoznavanje rizika. Sekundarna prevencija podrazumijeva rano otkrivanje bolesti kroz preventivne preglede. U Republici Hrvatskoj se provodi Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti s ciljem unapređenja zdravlja te usvajanjem mjera ranog otkrivanja, praćenja, prevencije i liječenja šećerne bolesti i njenih komplikacija.