Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije 7. travnja se obilježava Svjetski dan zdravlja s ciljem podizanja svijesti o važnosti brige za vlastito zdravlje.

Svake godine se posveti pažnja određenoj temi koja je od javnozdravstvenog značenja, te se provode aktivnosti koje imaju cilj senzibilizirati javnost na zdravstvene probleme koji utječu na širu populaciju te na važnost prevencije i ulaganja u zdravlje. Ove godine je Svjetski dan zdravlja posvećen šećernoj bolesti (dijabetesu) čija raširenost u suvremenom društvu poprima razmjere epidemije. Javnozdravstveni značaj bolesti je i zbog trenda stalnog porasta broja oboljelih ,kako u razvijenim, tako i u nerazvijenim zemljama svijeta.

Pod sloganom "Pobijedimo dijabetes" SZO istaknula je nekoliko ključnih poruka:

1. Prevalencija dijabetesa raste u epidemijskim razmjerima.
2. Vodeći brigu o pravilnoj prehrani, redovitoj tjelesnoj aktivnosti i održavanjem poželjne tjelesne težine smanjujemo rizik od nastanka dijabetesa tipa 2
3. Pravilnim liječenjem i kontrolom mogu se spriječiti komplikacije ove bolesti. Stoga su podizanje svijesti, educiranost, dostupnost dijagnostike i pristupačno liječenje ključne komponente.

Prema podacima Međunarodne dijabetičke federacije u svijetu od šećerne bolesti boluje 8% stanovništva, odnosno 371 milijun oboljelih osoba u dobi od 20 do 70 godina. Međutim ta brojka je znatno veća jer se po procjeni stručnjaka smatra da čak 50% oboljelih ni ne zna da ima povišen šećer u krvi. U Hrvatskoj boluje 315.900 odraslih osoba (što je ukupno 9,2% ukupne populacije). Stručnjaci procjenjuju da će do 2030. godine taj broj porasti na 329.300 oboljelih u Hrvatskoj. Preko 40% osoba s dijabetesom ne zna da je oboljelo. Dijabetes se nalazi među 10 vodećih uzroka smrti, a prisutan je i trend porasta udjela šećerne bolesti u ukupnoj smrtnosti (udio 2-3%).

Šećerna bolest je kronična bolest koja nastaje kad gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kad tijelo ne može efikasno koristiti proizvedeni inzulin, a kao posljedica raste razina šećera u krvi. Ako se takva povišena razina šećera u krvi ne prepozna na vrijeme i ne liječi nastaje trajno oštećenje stjenki krvnih žila što dovodi do slabije prokrvljenosti srca, mozga, bubrega, oka i krvnih žila na stopalima. Osobe oboljele od šećerne bolesti imaju veći rizik od nastanka srčanog i moždanog udara, zatajenja bubrega, sljepoće, kroničnih rana i gangrene na stopalima.

Postoji više vrsta šećerne bolesti:

1.Šećerna bolest tip 1 koji se najčešće javlja u mlađoj životnoj dobi, a nastaje jer gušterača ne proizvodi inzulin.

2.Šećerna bolest tip 2 kod kojeg je temeljni uzrok inzulinska rezistencija , najčešći je oblik.

3.Gestacijski dijabetes nastaje tijekom trudnoće i nestaje najkasnije 6 tjedana nakon poroda.

Najveći porast bilježi se u oboljelih od šećerne bolesti tipa 2, a upravo se taj oblik može primjerenim zdravstvenim preventivnim programima ranog prepoznavanja i pravovremenog liječenja smanjiti.

Osobe koje su pod većim rizikom trebaju češće kontrolirati razinu šećera u krvi. Važno je brinuti i o prevenciji te se pravilno hraniti, održavati poželjnu tjelesnu težinu, uključiti redovitu tjelesnu aktivnost kako bi smanjili rizik za nastanak bolesti.