Već 9. godinu za redom u cijelom svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj se obilježava Svjetski dan hepatitisa. Svjetska zdravstvena organizacija je od 2011. uvela kao službeni dan 28. srpnja.
Cilj obilježavanje Svjetskog dana hepatitisa je podizanje svjesnosti o virusnim hepatitisima, načinu prijenosa, faktorima rizika, pravovremenom otkrivanju, te načinima prevencije i liječenja. Tema ovogodišnje globalne kampanje, koja će se provoditi i u Hrvatskoj je " Its closer than you think" što se odnosi na činjenicu da je hepatitis bliže no što mislimo, jer od kroničnog hepatitisa B ili C boluje jedna od dvanaest osoba u svijetu.
Virusni hepatitis je upalna bolest jetre uzrokovana hepatotropnim virusima tj. virusima koji imaju poseban afinitet prema jetrenom tkivu. Klinička slika i ishod liječenja bitno ovise o vrsti virusa, ali i o stanju domaćina. Danas je poznato najmanje pet takvih virusa, a još nekoliko je u fazi ispitivanja i pobližeg određivanja. Poznato je 5 različitih virusa (virusi A, B, C, D i E) koji uzrokuju virusni hepatitis, pri čemu je preko 95% akutnih virusnih hepatitisa uzrokovano virusom hepatitisa A, B ili C (HAV, HBV, HCV).
Stoga se virusni hepatitisi mogu podijeliti u nekoliko osnovnih grupa:
1. HAV hepatitis - akutna zarazna bolest jetre uzrokovana virusom hepatitisa A (HAV). Naziva se još i epidemični hepatitis ili „zarazna žutica“. Prenosi se feko-oralnim putem (bolest „prljavih ruku“). Može oboljeti svatko, a češće obolijevaju ljudi u zemljama nižeg higijenskog standarda . Bolest je u osoba mlađe životne dobi obično blaga, a može proteći i nezamijećeno, dok je kod odraslih zabilježena pojava i težih oblika bolesti. Kronični oblik bolesti nije zabilježen.
2. HBV hepatitis - zarazna bolest jetre uzrokovana virusom hepatitisa B (HBV). Prenosi se krvlju i spolnim kontaktom. Premda je početak u odnosu na hepatitis A nešto podmukliji i tijek bolesti nešto teži, u akutnoj fazi teško ga je razlikovati od drugih hepatitisa. Bolest kod određenog postotka oboljelih prelazi u kronični oblik, pa čak i trajno vironoštvo. Takve osobe mogu oboljeti od ciroze jetre ili primarnog karcinoma jetre (hepatocelularni karcinom).
3. HCV hepatitis - kronična bolest jetre koju uzrokuje virus hepatitisa C (HCV). Virus se najčešće prenosi kontaktom s krvlju zaražene osobe. Osnovne karakteristike bolesti (znakovi bolesti, put prijenosa i sklonost kronicitetu) vrlo su slične hepatitisu B.
4. HDV hepatitis -uzrokovan je HDV-om (tzv. delta agens) koji može izazvati bolest samo u prisutnosti virusa hepatitisa B, dakle kao koinfekcija ili, što je češće, kao superinfekcija hepatitisa B.
5. virus hepatitisa E (HEV) uzrokuje upalnu bolest jetre koja je po kliničkoj slici i putovima prijenosa gotovo identična hepatitisu A, osim što se kod nje ni virus ni protutijela na hepatitise ne mogu dokazati rutinskim pretragama.
6.non-ABC hepatitis – uzročnik ove grupe hepatitisa može biti jedan od slijedećih virusa:
* virus hepatitisa G (HGV) se prenosi krvlju i krvnim derivatima, a pripada istoj porodici virusa kao i HCV.
* virus hepatitisa F (HFV) prenosi se slično kao HAV i HEV, ali se građom bitno razlikuje od njih.
* TTV ("transfuzijom prenosivi virus) je DNK virus dokazan u serumu pacijenta s non-A-G posttransfuzijskim hepatitisom. Slično kao i kod HFV i HGV, i ovdje se radi o nedovoljno istraženom virusu čija je patogenost za čovjeka još uvijek nesigurna.
Virusni hepatitisi se ubrajaju među najčešće infekcije u suvremenom svijetu koje dovode do teških posljedica poput ciroze i raka jetre. SZO procjenjuje da 240 milijuna ljudi u svijetu ima kronični hepatitis B, a oko 150 milijuna ljudi kronični hepatitis C. Oko 20% kronično zaraženih osoba razvit će cirozu jetre, a od 100 osoba s cirozom, godišnje će njih 5 oboljeti od raka jetre.
Učestalost raka jetre (hepatocelularni karcinom) u porastu je u Europi i procjenjuje se da godišnje umre oko 50 000 ljudi od posljedica te zloćudne bolesti. Čak 50% tih slučajeva povezano je s virusnim hepatitisom B ili C. Virusni hepatitisi danas su najčešći razlog za transplantaciju jetre u svijetu. Obje infekcije, ukoliko se otkriju na vrijeme, je moguće učinkovito liječiti, štoviše oko 60% osoba s hepatitisom C moguće je sasvim izliječiti.
U Hrvatskoj se procjenjuje da oko 0,5% opće populacije ima kroničnu hepatitis B ili C infekciju, s većom prevalencijom u pojedinim rizičnim skupinama (intravenski korisnici droga, promiskuitetne osobe). Izuzetno bitna činjenica jest da osobe s kroničnim hepatitisom B ili C dugo nemaju nikakve simptome bolesti pa se otkriju slučajno ili već u podmakloj fazi bolesti. Izbjegavanjem faktora rizika i odgovornim ponašanjem može se spriječiti zaraza hepatitis B i C virusom.Važno je reći da se virusni hepatitisi B i C, ukoliko se otkriju na vrijeme, mogu uspješno liječiti.