KRENI PUTEM ZDRAVOG SRCA
Kardiovaskularne bolesti su javnozdravstveni problem diljem svijeta, a procjenjuje se da su uzrok 17,3 mil. smrti godišnje. Velik broj tih smrti se događa prerano, tj. prije dobi od 70 g., kada su ljudi još uvijek radno produktivni. To utječe i emotivno i financijski razorno na obitelji. Srčanožilne bolesti, kao svjetski ubojica broj jedan pogađaju sve dobne i populacijske skupine, uključujući i žene i djecu. Od srčanožilnih bolesti godišnje umire 8,6 mil. žena, otprilike jedna svake minute. Dobra vijest je da su poznati neki čimbenici rizika koje je moguće izmjeriti, kontrolirati i liječiti. Stoga bi svaki pojedinac morao poduzeti korake kako bi smanjio rizik za sebe i svoju obitelj.
Prije svega treba prepoznati rizike kojima smo izloženi:
1. Redovito kontrolirajte krvni tlak
Visoki krvni je najvažniji čimbenik rizika srčanožilnih bolesti, a budući da često nema simptoma mnogi i ne znaju da imaju povišeni krvni tlak.
2. Kažite NE pušenju u vašem domu
Svakodnevo od posljedica pušenja umire oko 15000 ljudi, a godišnje od posljedica pasivnog pušenja umire preko 600000 ljudi. Prestankom pušenja smanjuje se rizik od koronarne bolesti srca. Stoga se svakako savjetuje prestanak pušenja, a djecu treba upoznati s opasnostima vezanim uz pušenje, te ih poticati da ne počinju pušiti.
3. Kontrolirajte razinu glukoze u krvi
Povišena razina šećera u krvi, ukoliko se ne prepozna i ne liječi, izlaže oboljele povećanom riziku od razvoja srčane bolesti ili moždanog udara.
4. Vodite računa o zdravoj prehrani
Prehrana s visokim udjelom zasićenih masti i soli povećava rizik srčanog ili moždanog udara. Svakako treba ograničiti unos soli, a posebno treba biti oprezan s prerađenom hranom koja često sadrži visoke razine soli.
5. Budite aktivni
Već i 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, a treba imati na umu da tjelesna aktivnost nije samo šport, već i duge aktivnosti poput kućanskih poslova, igre s djecom, šetnja, ples i dr.
6. Savjetujte se sa stručnjacima
Upoznajte svoje "brojeve": vrijednost krvnog tlaka, razinu kolesterola i glukoze u krvi, težinu i indeks tjelesne mase. Izračunajte vlastiti rizik. Ukoliko ste pretrpjeli srčani ili moždani udar, razgovarajte sa svojim liječnikom o najboljim načinima liječenja.
Često je opterećenje bolestima u odrasloj dobi rezultat ponašanja koje je počelo u mladosti, uključujući pušenje, nedostatak tjelesne aktivnosti i nezdravu prehranu. Stoga treba pomoći djeci da krenu putem prema zdravom srcu i duljem i zdravijem životu. Treba djelovati da steknu zdrave životne navike: da jedu zdravo i da budu fizički aktivni. Odrasli trebaju biti dobar uzor svojoj djeci i svojim primjerom utjecati na ponašanje djece, poticati zdravu prehranu, tjelesnu aktivnost i zabraniti pušenje, jer zdrava djeca postaju zdravi ljudi.
Svjetska kardiološka federacija vodi globalnu borbu protiv bolesti srca i moždanog udara, a svoje napore usklađuje s ciljem Svjetske zdravstvene organizacije čiji je cilj smanjiti preuranjeno umiranje od srčanožilnih bolesti. Zajedno možemo pomoći ljudima u cijelom svijetu da žive dulje i bolje sa zdravim srcem.