Žene su nekoliko milijuna godina othranjivale djecu na dojci, noseći ih uza se i dojeći ih svaki čas na traženje djeteta.

Takav odnos osiguravao je djetetu hranu, toplinu, zaštitu, odgoj i socijalnu stimulaciju. Posljednjih 60-ak godina prehrana kravljim mlijekom zauzima sve više maha, a dijete je odvojeno od roditelja smješteno u svojoj sobi, svom krevetiću, hrani se svaka 2-4 sata, komunicira s okolinom samo prigodno. Sada ponovno se prepoznaje važnost i nezamjenjivost dojenja, te sve prednosti dojenja pred umjetnom hranom. Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF su organizirale svjetsku akciju povratka dojenju kojoj je cilj isključivo dojenje 4-6 mjeseci, a zatim nastavak dojenja uz dohranu barem do kraja prve godine, a preporučljivo je i do kraja druge godine života djeteta.

Osobine majčina mlijeka

Mlijeko se sastoji od vode i u njoj otopljenih bjelančevina, masti, ugljikohidrata, vitamina, minerala , oligoelemenata, raznih imunosno aktivnih tvari, enzima, hormona i velik broj tvari čiji se sastav i uloga tek otkrivaju.

Voda- sastojak kojeg u mlijeku ima najviše, osigurava dojenčetu dovoljnu količinu tekućine i uz sisanje ne treba dodavati vodu, čaj ili sok.

Bjelančevine- po sastavu su kazein, proteini sirutke, imunoglobulini i drugi glikoproteini. Za razliku od kravljeg lijeka gdje ga ima 77% ukupnih proteina, kazeina u majčinom lijeku ima 34%. Kazein kravljeg mlijeka je teže probavljiv. U majčinom mlijeku ima cisteina- esencijalne aminokiseline, a kravlje mlijeko je njime siromašno. Proteini sirutke čine oko 66% bjelančevina i po svom sastavu su drugačiji od proteina sirutke kravljeg mlijeka. Sirutka majčina mlijeka sadrži nosače za razne vitamine i minerale, pa djetetu na prsima najčešće ne treba dodavati željezo, cink i većinu vitamina (osim vitamina D). Majčino mlijeko je količinom i sastavom bjelačevina prilagođeno rastu i razvoju ljudskog mladunčeta, dok je kravlje prilagođeno mnogo većoj brzini rasta teleta. Hranimo li dojenče nerazrijeđenim kravljim mlijekom donosimo mu preveliku količinu proteina koja je opterećenje za bubrege. Obzirom da kravlje mlijeko nema cisteina, koji je nužan za razvoj mozga, hranjenje kravljim mlijekom može se odraziti na mentalni razvoj djeteta.

Mast- majčino mlijeko sadrži mnogo nezasićenih, a malo zasićenih masnih kiselina. Kravlje mlijeko ima više zasićenih. U majčinom mlijeku je lipaza- enzim koji pomaže probavu masti, obzirom na nedovoljnu produkciju iz gušterače dojenčeta, pa se masnoće majčina mlijeka iskoriste 90-95%, a kravljeg samo oko 60%.

Ugljikohidrati- glavni ugljikohidrat je laktoza koja olakšava apsorpciju kalcija. Majčino mlijeko, za razliku od kravljeg, sadrži bifidus faktor koji pomaže razvoju optimalne crijevne flore.

Minerali u mlijeku se specifični za određenu vrstu sisavca i njihova je količina proporcionalna brzini rasta mladunčeta. Tako majčino mlijeko sadržava samo 0,2% minerala, a kravlje 0,7%. Minerali kravljeg mlijeka dodatno opterećuju bubrege.

Oligoelementi- Željeza ima malo i u kravljem i u majčinom mlijeku, ali je iz majčina mlijeka bolja apsorpcija. Cinka ima dosta u majčinu mlijeku, a fluorida ima ovisno koliko ga dojilja unosi.

Osim što je majčino mlijeko svojim sastavom optimalna hrana za dojenče, dojenje ima mnoge dugoročne pozitivne učinke za majku i dijete.

Majka dojenjem troši dnevno oko 500 kcal, te lakše gubi kilograme nakupljene u trudnoći. Dojenje smanjuje rizik za karcinom jajnika, endometrija i dojke. Žene koje su dojile rjeđe oboljevaju od osteoporoze.

Djeca hranjena majčinim mlijekom oboljevaju manje nego djeca hranjena kravljim mlijekom. Dijete je dojenjem otpornije na infekcije mokraćnog, dišnog i probavnog sustava. Dojenje smanjuje rizik od iznenadne smrti dojenčeta, upala uha, bakterijskih meningitisa, alergija, astme, dijabetesa, multiple skleroze, ulceroznog kolitisa... Djeca hranjena adaptiranim mlijekom imaju niži IQ.

Nedostatak mlijeka je najčešći problem koji majke navode kao razlog prestanka dojenja. Taj problem postoji ali je izuzetno rijedak. Treba znati da se prvih dana iza poroda stvara svega 50ml mlijeka, da bi se ta količina nakon 2 tjedna povećala na oko 1000ml. Glad, djetetov apetit i sisanje su najbolji poticaj za stvaranje mlijeka. Djetetu treba na svaki njegov zahtjev ponuditi dojku, a prvih dana nikako ne davati umjetnu dudicu!

Dojenje ne pruža samo hranu nego i osjećaj zaštićenosti, brige i ljubavi, te osigurava zdrav psihički razvoj u daljnjem životu. Nema ništa ljepše i zdravije nego dojiti svoju bebu i uživati u tome!