Difterija je po život opasna zarazna bolest uzrokovana bakterijom Corynebacterium diphtheriae. Jedini poznati rezervoar C. diphtheriae je čovjek, a prenosi se kapljičnim putem i izravnim dodirom s kože na kožu. Bakterija se na koži ili sluznici respiratornog trakta umnaža i luči difterični toksin.
Simptomi: Difterija se može očitovati samo gustim sluzavo-gnojnim iscjetkom iz nosa, a sistemski simptomi su minimalni. Takvi ljudi su glavni prenosioci infekcije. Difterija se najčešće očituje vrućicom, slabošću, na tonzilama nastaju nekoliko milimetara debele prljavo sive naslage koje se mogu proširiti po čitavom ždrijelu, a nekad čak i u bronhe. Njihovim odstranjenjem dolazi do krvarenja. Čest uzrok smrti je gušenje nekrotičnim naslagama. Kožna difterija se javlja kao kronična rana koja ne cijeli. Takvi bolesnici nemaju sistemske znakove bolesti i značajan su rezervoar infekcije. Toksini difterije mogu uzrokovati miokarditis i neuritis (u 20-ak % oboljelih).
Smrtnost je oko 12%, a većinom je uzrokovana gušenjem ili miokarditisom.
Dijagnostika difterije: Na temelju kliničke slike, a potrvđuje se brisom grla. Iz krvi se može dokazati prisutnost toksina.
Liječenje: Difterični antitoksin neutralizira cirkulirajući toksin koji još nije ušao u stanice. Antibiotici se daju da bi spriječili daljnje stvaranje toksina, širenje lokalne infekcije i prijenos bolesti na kontakte. Daje se i simptomatska terapija.
Prevencija: Cijepljenje difteričnim toksoidom. Prema kalendaru obaveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj se protiv difterije cijepi 3 puta u prvoj godini života, zatim u drugoj i četvrtoj godini. Nakon toga cijepi se u školskoj dobi- u prvom i osmom razredu osnovne škole, te u završnom razredu srednje škole.